E faʻapefea ona iloa se viral infection mai se siama siama?

Virus ma siama o mafuaʻaga autu ia o ARVI ma ARI . Ae o loʻo i ai so latou faʻatulagaga eseese ma le faʻaleleia o le atinaʻe i totonu o le tino o le tagata, o le mea lea o le auala e togafitia ai faʻamaʻi pipisi e tatau ona fetaui ma le pathogen. Ina ia atiina ae le saʻo togafitiga, e tatau ona e iloa lelei le auala e iloa ai se faʻamaʻi pipisi mai se siama siama, ma gauai atu i o latou uiga faapitoa.

O le a le eseesega i le va o se viral infection ma se siama siama?

O le tuufaatasiga o le polotini ma meaola o le nucleic, lea e ulu atu i le cell ola ma suia ai, o se siama. Mo le tufatufaina atu ma le atinaʻega, e tatau ona manaʻomia se vaʻaia.

O le siama o se potu ola ola atoa e mafai ona toe gaosia. Ina ia galue, na te manaomia na o tulaga lelei.

Eseesega i le va o vailaʻau faʻamaʻi ma siama e mafua mai i le mafuaʻaga o le faʻamaʻi. Ae ia iloa le eseesega i le va oi latou e faigata tele, aemaise lava pe afai o le togafitiga ua taia ai le auala vavalalata - o foliga o ituaiga uma o faamaʻi e talitutusa lava.

E faʻapefea ona fuafua le siama poʻo le viral nature o le faʻamaʻi?

O eseʻesega i le va o uiga o faʻamatalaga faʻamatalaina o leona e matua le taua lava e oo lava i fomaʻi e leʻo faia se faʻamautinoaga saʻo naʻo luga o le faʻamaoniga o faʻamaʻi. O le auala sili e iloa ai le va o maʻi vailaʻau ma siama faʻamaʻi o loʻo i totonu ole suʻega ole toto. O le faitauina o le fuainumera o nila patino o se meaola olaola e fesoasoani e faʻamaonia ai le soona faʻamaʻi o le maʻi.

Tutoatasi e taumafai e faʻamatala pe faʻamaonia le amio o se togafitiga e mafai i luga o ia faʻailoga:

1. O le vaitaimi e faʻaolaina ai:

2. Lotoina o le afaina:

3. O le vevela o le tino:

4. Umi o le taimi o le faamai:

5. Tulaga lautele: