Rotavirus faʻamaʻi - togafitiga

O le faʻamaʻi o le Rotavirus o se maʻi e leai se lamatiaga e tupu pe a faʻaleagaina le tino e le vasega Reoviridae.

O le siama e faʻapipiʻiina i ni auala eseese, ae o le masani ona mafua ona o faʻamaʻi o ni palapala eleelea, fualaau e leʻi fagaina ma fualaʻau. O le inuina o le vai e le tafeina e mafai foi ona oʻo atu i siama.

Tuuina atu e faapea o le siama e tumau pea i le maualalo o le vevela ma e le totogia i le chlorination, o lona lautele e lautele, ma o le faʻamaʻi pipisi e faʻalagolago i le tele o puipuiga a se tagata.

Ona o le maualalo o le puipuiga, o fanau e pau i le mai i le tele o taimi nai lo tagata matutua, ma i le itu mulimuli, faatasi ai ma le atinaʻeina o le rotavirus, o le a le mafai ona faʻaalia atoatoa ma e le o ni mea faʻapitoa.

Togafitiga o rotavirus i tagata matutua

O le togafitiga o le rotavirus e mafai ona taʻua o le symptomatic: o nisi fomaʻi ua talitonu e lava le faia o fua masani ma galue i luga o faailoga, ae o le isi vaega e talitonu e mafai ona taofia le rotavirus i le fesoasoani a fualaau faasaina.

Togafitiga o togafitiga o rotavirus ma togafitiga faa-tagata

O togafitiga faʻapitoa i le togafitiga o le rotavirus e ono talafeagai pe afai o le faʻamaʻi e leai se faʻaaliga iloga. E masani lava, o faʻamaoniga o le rotavirus e faʻapenaina e leai se tagata e masalomia se faʻamaʻi, ma e manatu o lenei mea o se maʻi masani o le manava.

Talu ai ona o le rotavirus e aafia ai le tootoo laitiiti, mafua ai lona ita (enteritis), ma faapea ai foi ma le vomiting, ua faailoa atu ai mea nei:

Sauniuniga mo le togafitiga o le faʻamaʻi rotavirus

E sili atu ona lelei le faʻaaogaina o vailaʻau e togafitia ai rotavirus. O vailaau nei e 4 ituaiga:

Togafitiga o rotavirus faʻamaʻi faʻamaʻi e matua faʻasaina, aua o le a le gata ina taofia ai le atinaʻeina o le maʻi, ae o le a faʻamalosia ai foi lona ala.

O faʻamaʻi pipisi e maua i le rotavirus e faʻaalia ina ia mafai ona vave aveese ia toxins lea e maua mai le siama mai le tino. Sorbents e fusifusia mole mole o le siama ma toesea ai i latou. I le avea ai ma sorisi, e mafai ona e ave:

O vailaau faʻasaina ua faʻamaonia mo se faʻaaliga iloga o le faʻamaʻi:

O le vaifofo e faʻamalieina i le tulaga masani o le manava faʻamaʻi ma le vomiting. Ona o na mea, e vave lava ona leai se suavai o le tino, ma afai o le maʻi e o mai faatasi ma se vevela vevela, o le a lamatia le tele o le maʻi.

Mo le puipuia o le suavai faatonuina ai le vailaʻau o le rehydron - o se paʻu ua solo i totonu o le vai ma inu i le tele (ae faatapulaaina) i vaega laiti i 10-15 minute uma.

Pe tatau ona aofia ai enzymes i togafitiga, e filifili ai le fomaʻi. I le avea ai o se tulafono, e tatau ona talafeagai pe a maeʻa le taimi umi mo le toe faʻafoʻiina o le vaega o meaʻai:

Ole tulaga faapitoa o togafitiga o faʻamaʻi rotavirus i fafine maʻitaga o le taumafai lea e aloese mai le faaaogaina o vailaau faʻasaina ma vailaau. O isi auala o togafitiga e le afaina ai le tino. I soo se tulaga, o togafitiga e tatau ona faia i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi.

Faʻaleleia togafitiga o rotavirus

O le saoasaoa o le gasegase o le faamai e le gata ina faalagolago i luga o le puipuiga, ae faapea foi i le vave ona aveesea mai rotavirus mai le tino. I lenei itu, i le gasegase o le faamai, e mafai e le tagata gasegase ona tuu mea leaga i le vai, ma faapena foi ona mafua ai le vomia. I le taimi o le maʻi, e taua tele le ave o le tele o le vai - o lenei mea e fesoasoani i le tino e le gata ina faatumauina ai le paleni o le vai, ae ia aumaia vave foi le siama.

I le taimi o le gasegase e tatau ona teena mai le taumafa o piko, oloa gaosi susu, faapea foi fualaau faisua ma fualaau aina.

Faʻafouina pe a uma rotavirus

A maeʻa le siama rotavirus, mulimuli i se meaʻai faapitoa mo le 10 aso, e le aofia ai:

Afai ei ai se soliga o le microflora o le intestinal, atonu e tatau ona iai faʻataʻitaʻiga: