Na faaalia e Stonehenge le numera moni o paneta o le la!

O le maʻa faʻapitoa Stone pierge o le uluai faʻamaoniga moni lea e le o tuulafoaiina i tatou i le atulaulau!

O se tagata e seasea manatu o Stonehenge e na o se tagata e faifaimea faatasi, o se maa faamanatu o anamua. O le tele o tagata latou te mananao e fofo lana tala, o le mea lea o le tele o tala fatu e uiga i le amataga o le maʻa maa e masani lava ona i ai i totonu o le lomitusi: ua manatu o se tasi o maa faamanatu o anamua, ua manatu o se faitotoa i isi lalolagi na faaaogaina e atua anamua e asiasi ai i le lalolagi. O suʻesuʻega faʻasaienisi e mafai ona faʻauʻuina le atinaʻeina o se manoa o vaʻaiga faʻapenei: na faʻapea o Stonehenge o se faʻataʻatiaga saʻo o le sola, seia oʻo ai se faalavelave mataʻutia na tupu ...

Mea e fiafia i ai e uiga ia Stonehenge, e te mafaufau ai

Stonehenge o loʻo i le itumalo o Wiltshire i le itu i saute o Egelani. O le igoa Stanhengues poo Stanhang na ia mauaina i le amataga o le Tausaga Maualuga. O tagata nofoia o nei nofoaga na latou manatu o le mea faigata na fausia e le Druids, talu mai le gagana Celtic o lona igoa ua faaliliuina na o "maa tautau". I le ogatotonu o le luasefulu seneturi, e saʻo le talafaasolopito ina ia mafaufau i aso o lona fausiaina i le fou-maʻa ma le seneturi o seneturi.

I ni nai tausaga talu ai, faʻafetai i le metotia o le leitio, na mafai ai ona faʻamalamalamaina le faiga moni ma le aso tonu o le fausiaina o lenei maa faamanatu ofoofogia. E foliga mai na fausia i ni laasaga se tolu i le silia ma le 1,500 tausaga - o auiliiliga o mamanu taitasi na faia e ituaiga ma tagatanuu eseese eseese ma, atonu, talitonuga. I le vaega muamua o le fausiaina, na eliina ai le alavai ma le maota. I taimi o le galu i lalo oi latou, na maua ai se numera tele o vao anufe, lea na manatu i aso anamua o le auala sili lea ona lelei e faavaivaia ai le mana o agaga leaga. O tagata na nonofo i le vaega lona lua o le fausiaina na faatumulia ai le paʻu ma fausia ai se auala i le va o le Heelstone ma le faitotoa. Sa latou faataatiaina ni mama lapoa se lua o le 80 maa poloka faatasi ai ma se uila ese. O sui o le vaega lona tolu o le fausiaina na faia ai se toe faʻafouina o Stonehenge, sui o maʻa lanumoana ma se kolisi ma 30 taʻaloga (fausaga o maa e tolu).

E le tatau ona masalosalo i taunuuga o le sailiga: ua faʻasolosolo ona faʻasolosolo i taimi uma. O maʻa mo le fausiaina na aumai mai Saute Saute, o lo latou mamafa tuʻufaʻatasiga e tusa ma le 1500 tone. I na aso, na faia e Stonehenge, e leai ni tekinolosi e mafai ona faʻaaogaina ia poloka mamafa. O le mea lea, e lua tala faʻasolopito o le mea na tupu i le Stonehenge: o le muamua oi latou na fai mai na foafoaina e atua mo tagata e pei o se tuugamau o le masiofo fausua Boadicea ma o se faitotoa mo femalagaaiga i le lalolagi. O le manatu lona lua e fai mai o le tagata lauiloa a Merlin i le taimi o Stonehenge o loʻo faʻamaonia ai i Britons anamua o ia o loo fefinauai ma le pogisa ma e le o se mea e faʻaaogaina.

O le lautele o le malamalama o le tagata i suʻesuʻega o vateatea ma mea faʻalelagi, o le tele o taimi e manatu ai tagata e fausia Stonehenge e avea o se faafanua o paneta po o se tagata suʻesuʻe tele. Saienitisi saienitisi o le 18 senituri na latou manatu o se meli a Peretania, lea e mafai ai ona suesue le lagi ma le vavalo ma le vavalo o ni mea matagofie faalelagi. I le 1995, na lagolagoina i latou e le tagata suʻesuʻeina fetu o Peretania o Duncan Steele, o le na tuʻuina atu le talitonuga faasaienisi e faʻatasi ai ma le fesoasoani a Stonehenge Britons e faʻataunuʻu le vaʻaia o le lalolagi e ala i le siʻusiʻu o se pu, e aunoa ma le i ai i le taimi tutusa mea faigaluega faʻaonaponei. O uiga suʻesuʻe o le maʻa maʻa na faʻamaonia ai na masani ona fatuina le mea e taʻua o le umi o le solar year ma le taamilosaga o le Moon.

Na faapefea ona talanoa Stonehenge e uiga i le mealilo o le 12 paneta o le sola?

Faʻafetai i le mea moni e faapea o le lauiloa o lē na faʻamatalaina le tala moni o mea tau anamua o le a le pine ae mulimuli i auala o le radiocarbon, e le gata o le mauaina o le laasaga i lea laasaga o Stonehenge. O le faʻaaogaina o lenei metotia suʻesuʻe, o le mafai lea ona faʻatautaia le komepiuta o le uluai ituaiga o mea faitino na faʻaumatia e le taimi, tagata poʻo mea faʻapitoa. I le 2014, i Egelani, sa i ai se lamala e le masani ai i nei nofoaga, lea na amata ai ona liʻo lio i luga o le eleele i le tulaga o le nofoaga muamua o maa na leiloa o Stonehenge. O maʻa tetele na poloka ai le palapala lea o le faʻamaʻavaʻa muamua o le papaʻe luga o le eleele na mafua ai ona maua o latou ala.

I le taimi lava na maeʻa ai, na fausia ai se fale komipiuta o Stonehenge e pei ona amataina. Na foliga mai e faaopoopo atu i le masina o le aoauli ma le la, na ia toe faia tonu le ata o le sola i se vaega o le lalolagi. E aunoa ma se mea itiiti na masalosalo ai, na faʻamaonia e saienitisi le mealilo o le lalolagi "tuaoi" o le lalolagi, e le 9 ae 12! Na manino mai e lua oi latou na tu i tua o le taamiloga o Pluto, ma lona tolu o le va o Mars ma Jupiter. I lona tulaga, e matauina e saienitisi o aso nei se belini uila ma se nebula, lea e le mafai ona suʻeina. E manino lava e faapea o asteroids o ni vaega o le paneta Phaethon. O lenei sailiga, e pei o le uluai fausaga o Stonehenge, ua faamaonia atoatoa ai le talitonuga e faapea o le sola sa i ai muamua sa i ai le 12 paneta.

O le International Astronomical Union ua uma ona tuuina mai se talosaga mo le faamaoniga aloaia o le 12-paneta o le la. E oʻo mai i le taimi nei, e le mautinoa le mea na tupu ia Phaethon ma isi paneta e lua. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai na maua e Phaethon se faʻalavelave faʻafefeteina i luga o le palapala. E mafai ea e isi tagata faʻautauta, pe a latou "siitia" atu i le isi paneta, e ufiufi ai foliga oa latou lava tekinolosi ina ia le mafai ai e tagata ona aʻoaʻoina a latou mealilo? E tumau pea le fesili ...