E tele taimi e feagai ai mātua ma se faʻafitauli e pei o le herpes i tamaiti (o ituaiga, faʻamaoniga ma togafitiga o lenei maʻi e faalagolago i puipuiga). Ma o le maualuga o le faaleagaina ua afaina i tamaiti e leai ni mea e mafai ona maua i le fale ma ua le mafai ona puipuia. Faʻafefea ona iloa le osofaʻiga o se siama ma togafitia le pepe, o le a tatou mafaufau atili.
Ituaiga o herpes i tamaiti
O faʻamaʻi viral sili ona masani ai o faʻamaʻi faʻapitoa, lea e taʻua foi o le herpes. E mafai e le pepe ona maua i totonu o le manava, i le taimi o le galue pe faʻafeagai foi ma se ave taavale i luga o le auala. O se tino ola maloloina ma malolosi e maua ai le ola puipuia i le olaga atoa pe a mavae nisi o faamai. O nei mea e aʻafia ai le tele o gasegase, e faʻavevela e herpes.
O le siama Herpes i le tamaititi e 200 ituaiga, o le taatele o latou e ono. Latou te eseese i latou lava i le ogaoga o le maʻi, o ona uiga ma auala o faʻamaʻi. E faigofie lava ona pikiina e tamaiti nei faʻamaʻi ma e masani lava ona tumau i latou i tausaga aʻoga. E aofia ai:
- Vailaau o le muamua ma le lona lua o ituaiga uma lava e mafai ona maua, e maua ai vailaau manino na fausia i le nofoaga na tupu ai le siama.
- O se siama o le ituaiga lona tolu poo le vete Varicella o se moa moa , pe a toe foi mai, e foliga mai i le fanau le paʻu o le herpes.
- O le ituaiga lona fa o le siama e mafua ai le atinaʻeina o siama.
- O le ituaiga lona lima o le siama o le cytomegalovirus ;
- O se siama o le ituaiga lona ono - e mafua ai ona le toe iai ma ua taʻua o le pseudo-pupa poʻo le pepe roseola .
O nei faʻamaʻi pipisi uma ua salalau solo i le 'au a le fanau, ae o mea e sili ona le fiafia o ituaiga muamua ia e tolu. E i ai a latou faʻamaoniga faʻapitoa ma eo mai faatasi ma faʻafitauli (maningitis, gingivitis ma isi). E lua isi vailaau o le herpes o le tupulaga fou, lea na maua lata mai nei. Ua talitonu fomai e mafai ona mafua ai le maʻi, faanoanoaga, gasegase tumau ma le kanesa.
Ituaiga Herpes 1 ma le 2 i tamaiti
Faʻalagolago i le ituaiga herpes e mafua mai i tamaiti, o ituaiga, faʻamaoniga ma togafitiga e eseese. O le mea sili ona taatele o uluai ituaiga 2 ia. O tamaiti e aumaia i totonu oo latou tino e ala i le gutu. E mafai ona tupu lenei mea i le faʻaaogaina o nisi o meaʻai, faʻasaina o meataalo poʻo lima palapala. I nei tulaga, o le vaega o le localization e aliali mai i laugutu, auvae, alafau ma le ua.
O le ituaiga 2 siama e mafai ona mafua ai se faʻamaʻi masani lautele lea e oʻo atu ai i le temonic tepetetone i pepe faatoa fananau mai. Afai o le pepe e faʻaalia i siama poʻo siama siama, o loʻo i ai se tulaga maualuga o le oti. Herpes o le ituaiga 1 i tamaiti e taʻitaʻia ai i le iridocyclitis, keratitis, conjunctivitis. O le faʻalavelave matuia i lenei mataupu atonu o se faʻalavelave i le gaioiga o le fatugalemu o le tino:
- maʻi pipili o vae;
- gasegase o le neuritis;
- toilalo o sooga, ate, fatuga.
Herpes simplex ituaiga faʻamaʻi 3 i tamaiti
Herpes Zoster i tamaiti poʻo se siama o le ituaiga lona tolu. O lenei faʻamaʻi i le taimi muamua na mafua ai ona tupu ai le moa. Afai e toe faʻaleagaina le pepe, ona mafai lea ona i ai ni paʻu. Ae o le filifiliga lona lua e seasea maua i fanau, aua o auupega e gaosia i totonu o se tino ola maloloina ma le toe foʻi mai o le toe foi i tua o tagata matutua e vaivai ai le puipuiga.
Herpes o le ituaiga 4 i tamaiti
Epstein-Barr i tamaiti poʻo le 4. O lenei faʻamaʻi pipisi e afaina ai le faʻaaogaina o le lymphoid. Afai e afaina se pepe i lenei faʻamaʻi, ona iai lea o ona uiga:
- faʻatele le tele o gasegase ;
- faateleina le vevela o le tino;
- tusitusiga o adenoids;
- tiga faʻamau;
- le tele o le ate ma faʻafeiloaʻi.
O lenei faʻamaʻi e mafua ai le vaivai o galuega puipui o le puipuiga. I le 13 o ona tausaga, o le afa o tamaiti ua aafia i le siama. O le toʻatele oi latou e lagona le faʻaaogaina o faailoga. O le faʻamaʻi mulimuli e mafai ona faia i le falemaʻi pe a maeʻa le suʻeina ma suʻe suʻega. O le faʻamaʻi o loʻo i ai ni faʻalavelave matautia i le tulaga o le lymphoma a Burkitt, lea e taatele i tamaiti aʻoga i le itu taumatau o Aferika.
Herpes o le ituaiga 5 i tamaiti
Cytomegalovirus i se tamaititi poʻo se siama o le 5th type. E muamua ona tupu ile pepe e 2-tausaga, pe a amata ona latou asiasi i vasega pepe i le vasega lua. I se tulaga e le masani ai, e tupu mai i le iniseti, lea e mafua ai le faʻalavelave i le atinaʻe ma isi aʻafiaga ogaoga. O le gasegase e matua taufaasese, aua e umi se taimi e le faʻaalia ai.
O se tamaitiiti e mafai ona avea ma se siama, ma o le a le iloa e matua e uiga i ai ma o le a le faia se gaioiga. I le taimi o le faʻatoagaina o faʻamaʻi o cytomegalovirus e masani lava ona aliali mai, e pei o le mononucleosis, e aunoa ma le faʻaleagaina o le tonsils ma nodes. O lenei faʻamaʻi e sili ona lamatia mo fafine maʻitaga ma pepe faatoa fananau mai. Ia togafitia i vailaau anti-herpetic.
Herpes simplex ituaiga siama 6 i tamaiti
A i ai ni herpes o le ituaiga 6 i totonu o se tamaititi, e faʻaalia ai ia lava i le tulaga o le tuai ma le roseola. O le siama o loʻo i ai uiga taua i le tino o palasitika piniki i luga o le paʻu, pale i lalo o le mamafa. I le amataga o le gasegase, e ono iai le fiva i le pepe, ae leai se isu ma le tale. O fomai e masani ona fenumiai lenei siama i le ARD, ARVI, gaʻo pe o le mai, o lea e tatau ai ona pasia suega aʻo leʻi faailoaina le siama.
Herpes o auala ia o faʻamaʻi pipisi
Taliina le fesili e uiga i mea e aofia ai herpes i tamaiti, ituaiga, faailoga ma togafitiga o le maʻi, e tatau ona amata mai i le auala na pisia ai le pepe. E tele taimi e tupu ai lenei mea pe a talanoa se tamaititi ma se tagata o ia o se avetaavale o le siama, e oʻo lava i le vaega amata. Mo lenei mafuaʻaga, faʻagata le fesoʻotaʻiga o au meaʻai ma tagata na atonu o ni faʻapogai o siama.
Herpes i le toto o se tamaititi e tuʻuina atu i le taimi o le maitaga poʻo le taimi o le lactation. I lenei vaitau, e faʻamapulaʻaina ai e tina talavou ana meaʻai ma meaai, lea e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o galuega puipui o le tino, hypovitaminosis ma le faʻafuaseʻi o le toe faʻafouina o le siama. E tusa ai ma fuainumera, mai le 100,000 pepe faatoa fananau mai, 54,000 ua vave fanau mai i lenei faʻamaʻi. Naʻo le malosi malosi o se fafine i se faʻamaʻi e mafai ona puipuia ai i latou.
A tupu mai le vavalaʻau i tamaiti, o mafuaʻaga o faʻamaʻi e faʻalagolago i le na o fesoʻotaʻiga tuusaʻo, ae faʻapea foʻi i tulaga soifuaga, mo se faʻataʻitaʻiga, le faʻaaogaina o laei masani, seevae, meataalo, mea e faʻaaogaina, faʻasoa meaʻai. E ola le siama mo i latou mo ni nai aso. O le isi faʻamaʻi e mafai ona sau mai se tagata e maualuga le siama e ono mafai ona vaaia i laugutu, i le taimi o se talanoaga poʻo le kisi. Faʻaleagaina, tatuiina o le tino o le tino, mo se taimi umi e le mafai ona faʻaaogaina seia oʻo ina faʻateteleina i lalo o tulaga lelei mo le tino.
O mea autu e faʻaosofia ai le faʻaalia o le siama e:
- maʻi catarrhal;
- faʻamalosi poʻo le vevela i le la;
- beriberi ;
- faʻalavelave faifai pea ma le mamafa o lagona;
- le lelei;
- faaitiitia le puipuiga.
E faʻapefea ona faʻaalia e herpes i tamaiti?
E masani lava ona fesili matua i se fesili e uiga i le auala e iloa ai e herpes i tamaiti - ituaiga, faailoga ma togafitiga o le siama e sili ona fiafia i le toatele o tina oe na feagai ma se siama. Mo tamaiti laiti, o lenei mea e faia i le pepa:
- fevers;
- vaivai;
- faʻaleagaina;
- tiga i maso.
I nofoaga e le o toe mamao, e lagona ai e le pepe le tingling, susunuina, vevela ma e oʻo lava i tiga. O le Herpes i luga o le paʻu o se tamaititi e mafai ona o mai faatasi ma le fulafula, lea e afaina ai manuʻa, lea e masani ona pipii ai tamaiti i le toto, paʻi atu ia i latou ma fufulu ese le meaʻai. O taimi faapena e faigata tele ma faʻatuai ai le faʻamalolo ma faʻaʻumiʻumi le umi o le maʻi. Uluai maʻi i le gutu (i luga o gom, tongues, palate, totonu o alafau).
A maua e le tamaititi ni herpes, e mafai ona i ai foliga i:
- fulafula o laina o le lymph;
- oona o le vaega mucous o le faai;
- faateleina le vevela;
- le manogi manogi mai le gutu;
- toilalo.
O le vevesi i totonu o tamaiti e tusa ma le vaiaso ma o le pigmentation i le vaega o paʻu e tumau pea mo le isi 7 aso. O le localization o le fulufulu e faalagolago ile uiga o tagata taitoatasi o le tino poʻo i luga o nila nerve lea na faaputuputuina ai le siama o le herpes. Talosaga le faʻamaʻi atonu o se maʻila poʻo se manua na aʻafia ai le siama. E tatau i mātua ona mātauina le malepelepe ma lo latou soifua maloloina, matau tulafono o le soifua maloloina o le tagata lava ia ma, pe a talafeagai, talanoa i se fomaʻi.
Nai lo le togafitia o se herpes i le tamaititi?
A oʻo mai le vavalaʻau i tamaiti, togafitiga faʻalagolago i le vaega o le leona:
- O le ooto o le pepe ua fufulu i vaifofo fomaʻi, otaota vao. O le tele o mea inu vevela ma mea taumafa susu e faʻamaonia. E le aofia ai le suamalie, vevela, suamalie ma le lelei ina ia aua neʻi faʻafefe ai le mucous membrane.
- O mea e ufiufi ai le paʻu o le tamaititi e togafitia i mea faʻapitoa ma faʻamaonia pepa.
Togafitiga o le siapi o le herpes e tatau ona amata i faailoga muamua. I luga o le vave ona e tuʻuina atu fualaau ma togafitia le nofoaga ua afaina, e faalagolago i le vaitaimi o le faʻavevesi ma le tupu mai o faʻafitauli. E tatau ona filifilia, fualaau faasaina ma taimi e filifili e se fomaʻi o loʻo taialaina:
- luga o le mamafa o fusi;
- tele taimi o le faamai;
- setete o le soifua maloloina.
E tatau ona fafagaina le pepe i le taimi o le faigata, i lana taumafataga e mafai ona i ai fualaau mamago, iʻa, fualaʻau, aano o manufasi ma mea susu. I le va o le toe faʻafoʻi o le tamaititi ua tuʻuina atu i ai le faʻamalosia o le herpetic. Afai e tele lava taimi e masani ai i le paʻu o le paʻu, e tatau i matua ona faʻaali atu i le tagata e faʻafomaʻi, o le a faia se suʻega o le tino ma faʻamaonia se togafitiga atoatoa mo le toe faʻafoisia o galuega puipui.
Laupapa Herpes mo tamaiti
Pe a tali le fesili e uiga ile auala e togafitia ai herpes i se tamaititi, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi mo togafitiga. Ua tusia e tagata tomai faapitoa:
- antiviral drugs, interferons (Acyclovir, Immunal) - faʻaumatia faʻamaʻi ma puipuia ai i latou mai le faʻateleina o le faateleina;
- immunostimulants (Arpetol, Gronprinosin) - fesoasoani i le tino o le tamaitiiti e tau ai le siama ma e le tuuina atu ni siama e aafia ai vaega fou o le tino;
- antihistamine faʻasaina fualaau (Fenkarol, Diazolin, Tavegil);
- togafitiga lautele mo le toe faaleleia (gaʻo iʻa, calcium, vitamini C).
Uu manogi mo vao mo tamaiti
A i ai se herpes i luga o le tino o se tamaititi, ona mafai lea ona faʻaaogaina togafitiga ma faʻaitiitia le tiga, e mafai ona e faʻaoga togafitiga i le lotoifale. E tupu i le fomaʻi faʻapipiʻi ma faʻamalūlūina faʻagasolo ma meaʻai. O fualaau pito sili ona aoga o:
- Lysozyme, Pancreatin ma Hymopsin - fualaau faʻasaina ma enzymes proteolytic;
- Balm Shostakovskogo - faʻamalūlūina le faʻavaeina o mea manogi;
- Furacilin, Etakridin, Dimexid - fomaʻi vailaʻau ma mea faʻapitoa;
- Oxolinic, Florenal, Acyclovir - mea manogi ma gaioiga faʻamalosi;
- Nucleinate soda, Methyluracil o suauʻu - faʻaosofia ai le puipuiga o le lotoifale.
Herpes i totonu o se tamaititi - togafitiga ma togafitiga faʻavae
Pe a faʻaalia le herpes i se tamaititi, o togafitiga faʻalapotopotoga e masani ona fesoasoani i togafitiga. O le tulafono autu o lo latou faʻaaogaina o le lapataiga, ina ia aua nei mafua ai ni allergies i le pepe. O le pito sili ona aoga o lotions ma faʻamalosi mai:
- sua lelandine;
- fuamoa o le salu o le salu o le salu;
- fala o le melissa, chamomile poʻo le marigold;
- kukaina pateta, kesika poo apu;
- sea buckthorn po o le suauu manogi;
- toothpaste.
Taunuʻuga o herpes i tamaiti
Mo tamaiti, o lenei siama e le matautia e pei o faʻafitauli i le va o herpes. I le leai o togafitiga, o nei faamaʻi e mafai ona atiaʻe:
- encephalitis;
- Paʻu faʻamaʻi;
- afaina o le eleele;
- hepatitis;
- DIC syndrome;
- keratoconjunctivitis.
Puipuia o herpes i tamaiti
O faʻamaʻi uma lava e faigofie atu ona puipuia nai lo le togafitia. Mo lenei mafuaaga, o le puipuia o herpes e aofia ai:
- faʻamaʻaʻaina o le tino o se tamaititi;
- faateleina faʻamaʻi;
- taaalo i taaloga;
- le faaaogaina o vitamini ma minerale;
- meaai maualuga;
- faʻamaʻalogaina o foci i faʻamaʻi pipisi;
- Faʻasalaga o le tamaititi maʻi mai le faʻapotopotoga a tamaiti;
- taliaina o le faʻaaogaina o vailaʻau i taimi o faʻamaʻi.