Faamaumauga o le Vatican: pepa e faateia ai le faletusi faalilolilo

Po o le a lava lau tala, ma o le aulotu Katoliko ei ai se mea e "manatuaina ma se upu agalelei" le tusitala o Dan Brown. Ia, o le a, pe a faʻafefea, pe a maeʻa le faʻatagaina o ana tala faasolopito lauiloa, tagata uma, mai le laʻititi i le tele, fafagu i mea lilo, talatalanoa, taupulepulega leaga, mea sese, leiloloa faailoga, mealilo ma tulafono laiti e fesootai ma le Vatican?

Ma e le o se mea e ofo ai le faanatinati atu o le lalolagi i le tele o faamaumauga a meataumafa a le lalolagi-o le Vatican Secret Archive-e vaavaai mo tali i soo se fesili fiailoa!

O lona talafaasolopito, i le ala, ua fuafuaina talu mai le 1610, o lona uiga, sili atu ma le 400 tausaga. Ua iloa e Pope Paul V na vavaeeseina o ia mai le Faletusi a Vatikan, ma talu mai lena taimi o le archives ua avea ma "mea faalilolilo" ma faatapulaa i le asiasiga.

O le a e le talitonu i ai, ae o tusitusiga pito sili ona taua mai talafaasolopito mai le vaitau Tutotonu e oo mai i le taimi nei e mafai ona faʻalagolago i luga o ato ma se maualuga e sili atu i le 85 km. Lelei ma sili ona manaia - i le 40 kilomita mai ia i latou le fono pito sili ona tele i le lalolagi o faiga faataulāitu ua faʻaputu!

O le faletusi faalilolilo a le Vatican e tatalaina i lea taimi i lea taimi, i se mea e mafai ai, ma faalauiloa i tulaga. Na faia lenei mea i le 1881, ma mo le taimi mulimuli i le 2006. Pe o tusitusiga a Brown na aumaia ai tamā paia i le atuatuvale ma se isi avanoa e faʻafeiloai ai, latou te lei maua?

Ae na o lo matou fiafia i na fevaevaeaʻiga, aua o le taimi nei e mafai ona matou iloa muamua mea matou te faitau ai i itulau o tusi o talafaasolopito, na pau lava o matou mafaufauga e mafai ona mate ...

O le tausi malu o le faamaumauga a Sergio Pagano ua mautinoa e leai se atunuu na sola ese mai le Vatican ma luga o fata o le fale aupito sili ona tele o mealilo o talafaasolopito o talafaasolopito "mai Europa Europe ma Asia ma mai le mauaina o Amerika i le Taua Lona Lua a le Lalolagi" malologa.

Pe na e mafaufauina o le ai ai se aso e te vaʻai ai i se itulau mai le faʻasalalauga o Galileo Galilei ma lana tusilima lima tusitusi? Ma o lenei pepa na faasaoina talu mai le 1638!

O le taunuuga mataʻutia ma le matautia o le lauiloa lauiloa o Farani - Marie Antoinette o le a faʻaalia ai le fiafia i le talafaasolopito ma faʻatau ai ana fanau. O le talavou i le aiga o le tamā, o le emeperoa o Austria, faaipoipo i le 15 o ona tausaga faatasi ai ma le suli o Louis XV, ulufale atu i le nofoa Falani i le 19 tausaga, talavou talavou le mautonu i le lotolotoi o le taugata o Versailles ma ... le oti matautia i le guillotine. O le tele o nei tala faasolopito o le talafaasolopito o le a le foliga mai ua na o le tusi tusi - aʻo le i ai le tusi maliu o Marie Antoinette, na tusia ao le i faia, i le 1793.

E te fia iloa pe faʻapefea ona foliga foliga o le faaiuga a le Inquisition i pepa? Ia, o se faʻamatalaga tusitusia lea o le taʻusalaga i le tagata suʻesuʻe o le vateatea o Giordano Bruno i le 1660.

O se tasi o pepa e sili ona manaia o se tusi taʻavale pepa, faʻamaufaʻailogaina i le valusefulu faamaufaailoga! O le a e le talitonu, ae o le tonu lava lea o le "atuatuvale ma le le onosai" o le Tupu Peretania Henry VIII sa teuina i se tusi ia Pope Clement VII ina ua ia talosaga e tatala o ia ma Catherine o Aragon, mo se vave faaipoipoga ma Anna Boleyn. I le auala, i le tusi Henry VIII na ia taʻua foi e faapea i le tulaga o se tali le faamalieina, ua sauni o ia e alu atu i "tulaga matautia" ...

Saunia - i lenei pepa mo le 60 mita 321 faailoga ma se lipoti e uiga i le faamasinoga o le Templars, 1311, o loo tausia.

Ma o se galuega faafiafia lenei mo oe - faitau ma faaliliu le tusi a Pope Pius XI ia Adolf Hitler, i le tali atu i lana savali i le 1934, lea na faamoemoe ai le chancellor Siamani e faamalosia sootaga ma le Vatican.

Pe na e mafaufauina pe faʻafefea foliga foliga o le povi o le ulu o le Katoliko? Ia, ona e tilotilo lea i le povi auro a le Pope Clement VII i le taimi o le faauuga o Charles V.

O le pule o le falefaamaumau sa le manatu faatauvaa i le taua o le Tusi Paia, na ia taua ai e leai se atunuu na tuua e aunoa ma le gauai ... I le auala, i luga o fata e mafai ona e mauaina se tusi na tusia i le Vatican mai le taitai o le ituaiga o Kanata Ojibwa i le 1887 ma le faafetai mo le faifeautalai na auina atu. Ae i luga o lenei paʻu paʻepaʻe, ua teuteuina i le auro, lisi ai meaalofa uma a le emeperoa o le Emepaea Roma Roma Otto I o le ekalesia i le 950.

E oo lava i le Caliph o le Morocco Abu Hafsa Umar al-Murtada sa faitauina le lagolago a Pope Innocent IV ina ua ia tusi atu ia te ia ma talosagaina o ia e tofia se epikopo fou i le 1250!

O lea e mafai ona e fai atu ma le saogalemu e te vaʻaia le tusilima a Mary Stuart - o loʻo i ou luma se vaega o le tusi a Farani faletua o le Sixtus V i le 1585!

Ma o isi tusitusiga mataʻina - Tusi i le Pope Innocent X, tusia i luga o le siliki e le sili tamaitai tamaitai Saina!

O taimi uma lava o lo tatou talafaʻasolopito ua faʻaputuina i se nofoaga e tasi? Vaavaai - o se vaega o le paʻu pepa ma le tusitusiga o le toe faʻailoaina o le nofoalii o le tupu Suetena o le Kerisiano!

I luga o pepa taʻitasi o le 35 afe tusi o le archives faalilolilo a le Vatikana, o le faailoga tusi "Archivio Segreto Vaticano" ua faailogaina, ma o le mea lea o le a alu ma se mea na vaʻaia e se tasi!