O le nerve feoai e taua o se pea o neura faanatinati, o ona lālā o loʻo i luga o le ulu, o le tino o le tino, o le manava o le tino ma le togafiti, e faia ai se plexus solar. E faʻafefiloi lenei namu, aua e aofia ai afi, masini e faʻapitoa ma faʻapalapala. O le nerve feʻaveaʻi e aafia ai le tele o faʻataʻitaʻiga ma faʻatautaia ai le taua tele o le tino, e aofia ai:
- foloina;
- tale;
- vili;
- manava;
- faʻamafanafanaga;
- faʻamalositino o vaʻa gastric, ma isi.
O le a le mafuaʻaga o le faaleagaina o aʻa?
O le faʻaleagaina o le nerve vavalo e masani ona oʻo atu ai i ni ogaoga ogaoga. Faʻatonuga o le faʻaleaoga e mafai ona aofia ai:
- eseese manuʻa;
- susu;
- hematoma;
- thrombosis;
- maniteitis;
- anerysm;
- faamai o laufanua;
- le neuropathy ava malosi;
- maʻisuka ma isi.
Mafaufau po o le a le uiga ma le togafitiga o le leona o le nerve vagone.
Faailoga o le mumū (neuralgia) o le nerve vagus
I le manatu o le nerve vagoa o loʻo i ai se faʻalavelave faʻapitoa ma e aafia ai le gaioiga o le tele o okeni, o faailoga o lona toilalo e ono eseese. Mafaufau i le mea e sili ona masani ai i latou:
- O le faʻavaivaia o le gaioiga o galuega o se tasi lea o uiga masani ma masani o le faʻaleagaina o le nerve vagoa. Ona o le faaleagaina o le gaioiga o le nerve vagu, ua tupu ai le maso o maso o le pharynx ma le esophagus, ma o le taunuuga lea e le mafai ai le faagasologa o le fesiitaiga o meaai po o vai mai le oropharynx i totonu o le manava.
- O le faailoga o le toilalo o le nerve vao o nisi foi taimi o le afaina o meaʻai vai i totonu o le isu. O lenei mafuaʻaga e mafua mai i le paʻu o maso palatine, o galuega ia o le vavaeeseina o le vavalo mai le gutu ma le faʻaʻa.
- O nisi o tagata gasegase o lo o gaosia i le leo ma le afaina o le nerve vagoa. I le taimi lava e tasi, o le pulumu vaivai o loʻo tautau i le itu o le fale, le leai o se gaioiga po o le le faʻamaoni, faʻapea foʻi ma le vavaeeseina o le laulaufaiva i se auala soifua maloloina.
- O faʻamaoniga o le faaleagaina o le nerve vavalo e mafai ona foliga mai o le vavao o le leo, lea e fesootaʻi ma le maʻi pipili o leo leo. O le faʻaleagaina o le malo e mafai ona oʻo atu ai i le atoatoa o le aphonia (le lava se leo leo), faʻapea foʻi ma le faigata tele o le manava, le faʻavave.
- Pe a tuiina le nerve vavave, atonu e i ai se vaivai i totonu o le manava, tiga i le itu tauagavale o le hypochondrium, faʻalavelave o tui o le intestinal.
- Faailoga o le mumu o le nerve vavalo atonu o le toilalo o le gaioiga o le fatu, e pei o le tachycardia (saoasaoa o le fatu) poo le bradycardia (faaitiitia o le vavao o le myocardial). E tatau ona manatuaina e faapea, o le faʻaseʻaina o nei soliga faʻatasi e tasi, o loʻo faʻaalia sina vaega itiiti.
I le faʻaleagaina faʻaleagaina o le nerve vavalo, ua faʻaalia uma faailoga o loʻo i luga. E ono iai foi le tiga ma le le mautonu o le tino o le mucosa larynx, o le tiga i le taliga (vaega o le suʻega suʻega).
Togafitiga o vagalive nerve damage
E tatau loa ona vave lapatai e faapea o le togafitiga o le faaleagaina o le nerve vavave e ala i togafitiga faa-tagata e le aoga ma toetoe lava a le maua ai ni taunuuga. O le mea lea, aua le faʻaaluina le taimi i luga o le vailaʻau a le tagata lava ia, e sili atu le liliu i se fomaʻi i se taimi vave e mafai ai, ona pasi
E masani lava, o togafitiga o se togafitiga fualaau faasaina lea e mafai ona aofia ai le tagofia o vailaʻau nei:
- tapenapenaga mo meaola;
- multivitamins;
- antihistamine ma togafitiga o le anticholinesterase.
I nisi tulaga, e mafai ona fautuaina le electrostimulation, faʻapea foʻi ma le faʻalavelave faʻapope.