Faʻamafanaina o mama - o faʻamaoniga i tamaiti

O le faaupuga "pagamonia" ma le upu "paumonia" e tutusa lelei. Ae o le olaga i aso faisoo e filifili ai tagata e taʻua le faʻamaʻi naʻo le niumonia. O le faaupuga "paumonia" e faʻaaoga, muamua lava, e fomaʻi.

Mafuaaga o le niumonia i tamaiti

O le mumusu o le mama o se faʻamaʻi pipisi masani, faʻaauau i tamaiti ona o mea e sili ona taua o le fausaga o le manava. I le avea ai o se tulafono, o le maʻi e lona lua, o lona uiga, o se faʻalavelave pe a maeʻa le faʻamaʻi pipisi o viral respiratory, influenza, bronchitis, faʻamaʻi ile tui, mafua mai i le tele o siama, e pei o streptococci ma pneumococci.

O le manatu masani lenei. Ae le o tagata uma e iloa e mafai ona tupu le niumonia pe a uma le gau, pe a maeʻa se mea oona ma se mu. A maeʻa uma, o le tino, e faaopoopo atu i le galuega respiratory function, e faʻaalia foi le faamamaina o le toto, faʻaseseina ai mea leaga ma mea leaga e faʻaleagaina pe a mate manu. O le faamumuina o mama i tamaiti e mafai ona tupu o se taunuuga o le fatu fatu o le fatu, le le atoatoa, ma i pepe faatoa fananau mai, ona o le gaʻoina o le suamalie i le taimi o le galue.

Faailoga o le niumonia i tamaiti

I tamaiti, o faailoga ma le tulaga o le niumonia e faalagolago tonu i tausaga. O le tamaitiiti laitiiti, o le mea e le o manino, e pei o tamaiti matutua. Soo se malulu e mafai ona tupu i le niumonia ona o le mea moni e faapea, o le pepe pepe, o le ufiufiina o auala vavalalata, o loʻo i ai se gaioiga, le gaogao, ma faigofie ai ona maua ai faʻamaʻi.

Sputum, lea ua tofia i le matafaioi o le puipuiga o le tino, ua le toe faatinoina ana galuega tauave. E sili atu ona matala, e pei o le tino ua leai se vai ona o le faateleina o le vevela, ma ua amata ona paʻu i le bronchi, ma faigata ai le manava. I le foci o le faalavelave e faʻapipiʻi ai microbes, ma i lenei nofoaga e amata ai le mumū.

O le vevela o le tino e mafai ona i le va o le 37.3 ° - 37.5 °, ma e mafai ona tulaʻi i le 39 ° ma luga.

O le faaumiumi o le tale, i le taimi muamua na vego, ona susu ai lea, e toetoe lava o le faailoga autu o le maʻi. O nisi taimi atonu ei ai le tiga i totonu o le pusa, ae i le matua, o se tiga i le tino.

O le mea lea, afai, e le o se mea e masani ai le malulu, o le pepe e tumau pea le vevela mo le sili atu i le tolu aso, fautuaina e valaau se fomaʻi o le a taitaia le tamaitiiti ile X-ray. Aua o lana fesoasoani lea ua faia ai le siama o le "niumonia".

Togafitiga o le niumonia i tamaiti

E pei o le togafitiga o le tele o le malulu, e tatau ona tuʻuina atu se iloiloga tatau i tulaga o loʻo togafitia ai le tamaititi ua afaina i le niumonia.

O le ea e tatau ona malulu ma manava. Afai e leai sau fale e faʻaleleia ai le ea, e mafai ona e faʻaogaina le auala faigofie e tuʻuina ai vai i totonu o le potu ma tautau solo solo susu ile maʻa. O le ea e le tatau ona soona fai, aua o le tele o le suavai o le a leiloa le tamaititi. O le faamamaina o aso uma e tatau ona faia e aunoa ma le faʻaaogaina o vailaʻau.

O le inu o le malo e tatau ona mataʻituina ina ia aloese ai mai le faʻamalaina ma le inupia o le tino. E mafai ona e inuina soo se vai i se tulaga mafanafana i lau tama.

O le vevela i lalo o le 38.5 ° e le masani ona se ese, ina ia le faalavelave i le gaosiga o le fefete, lea e tau ai le maʻi.

O le pneumonia lua ma le tasi i le fanau e tutusa tutusa.

O le togafitiga autu mo le inumonia o loʻo ave ai vailaʻau. Faʻailoa i latou i ni pepa, suspensions poʻo ni injections i le intramuscular, e fuafua i le ogaoga o le maʻi.

E tatau i matua ona manatua o le niumonia i tamaiti, aemaise le susu, o se maʻi tuga. Ma, afai e togafitia i se mea sese, ua afaina i faafitauli. I le tulaga lautele, o le togafitiga o tamaiti laiti e faia ile falemaʻi.