O le vavalalata o le vaalele i luga o le ea, ma mafua ai le gaogao po o le vaivai o le mānava, i le vailaau e taua o le foma. O lenei togafitiga ei ai mafuaaga eseese, e tupu i soo se matua. Ua faamaonia e sili atu ona faigofie le taofia o osofaʻiga o se faʻamaʻi nai lo le togafitia oi latou. O le mea lea e taua ai le iloa pe faapefea ona faʻaalia le foma i le amataga - o faʻamaoniga i tagata matutua e patino lava, e faigata ona fenumiai ma isi faʻamaʻi. O lenei mea e faʻatagaina ai oe e toetoe lava a taofia loa le amataina o se osofaiga.
O faʻamaoniga muamua o le fulu o le tino i tagata matutua
O faʻataʻitaʻiga muamua o faʻamaʻi o loʻo fesiligia e faapenei:
- seʻa le masani ai ona o le maʻi vaivai;
- lagona o le mamafa i totonu o le fatafata;
- se lagona vaitaimi o le le lava o le ea.
Afai e vave ona e alu i le falemai ma ni faailoga, e mafai ona e puipuia le alualu i luma o le maʻi.
O faʻapogai autu o le lavela o le tino i tagata matutua:
- osofaiga o le tiga tiga, masani lava i le po po o le vaveao;
- le mautonu i le taimi o le manava, feʻei;
- puupuu le manava ;
- vaevaega o le paʻu;
- tigā;
- se lagona o le tuʻiina o le pusa;
- vave manava.
E taua le matauina o faʻamaoniga o le fomaʻi e ese mai i tagata eseese e fuafua i le matutua, tulaga o le soifua maloloina, le i ai o masaniga leaga (ulaula), olaga soifua. I nisi tulaga, e toetoe lava a leai ni faailoga o togafitiga seia oʻo ina faʻaitiitia le faʻamaʻi ona o se viral or bacterial infection o le respiratory tract.
Faailoga o le maʻi fomaʻi i tagata matutua
O le mafuaʻaga o lenei fomaʻi o le faʻamaʻi o le faʻaleagaina lea o le toilalo i le itu tauagavale. E tupu mai i se talaaga o fatu fatu - faʻamaʻi maualuga, cardiosclerosis, maʻi pipisi maʻi.
Falemaʻi o le ituaiga o fulu ua faamatalaina:
- osofaʻiga i le po o le paʻu;
- ogaoga manava;
- mago taimi faaumiumi, o nisi taimi - o le faʻaaogaina o le foamy sputum ma le mama o le toto;
- faʻaitiitia le toto maualuga;
- faateleina le tele o taimi o manava ma pulupili;
- tufatufaina o mea manogi, afu malulu i foliga.
I nisi o tulaga, o le osofaia o le maʻi fomaʻi e mafai ona alu i le tulaga o le edema pulmonary. Ona latou auai ai lea i se ituaiga o faailoga:
- paʻu lanumoana i le isu ma laugutu;
- susu leotele pe a manava;
- faʻasalaga;
- vomiting ma le gaioiga;
- leai se mafaufau.
Faailoga o le faʻamaʻi fomaʻi i tagata matutua
O lenei ituaiga o faʻamaʻi ua sili ona taatele. E atiaʻe ona o le faʻaleleia o le tino o le tino pe a ulu atu mea manogi i le tino.
O faʻamatalaga faʻapitoa o le faʻamaʻi fomaʻi e masani ona faapenei:
- afu malogo e le mafai ona taofia;
- ogaoga manava;
- leotele leotele ma musumusuga po o le faamalolo;
- tiga i totonu o le pusa;
- faʻalautele le siʻosiʻomaga e oo i le 40-55 taimi i le minute;
- se lagona o le mausali i totonu o le pusa;
- lagona o le le lava o le ea.
Pe a tulai mai le osofaʻiga o le faʻamaʻi, o le a amata ona matataʻu se tagata, ia fefe neʻi maeʻa. Ona o lenei mea, o amioga le atoatoa e mafai ona matauina faatasi ma le malosi tele o le fatu, le saoasaoa o le pulusese, faateleina le mamafa o le toto.
E le gata i lea, i le tulaga o le alualu i luma o le fomaʻi poʻo le maʻi fomaʻi, o loʻo i ai isi faʻailoga o togafitiga e faʻatagaina ai le siakiina o siama o lenei ituaiga o le maʻi. Faatasi ai ma i latou:
- faʻasalaga faʻamalosi;
- mumuina o foliga mucous o laumata;
- sasaina, susunuina i mata ma isu;
- gutu o le isu, o nisi taimi - malosi, faatasi ai ma le tufatufaina o le suavai manino;
- seneezing;
- tiga o le ulu;
- taʻavale;
- e seasea lava - o le faateleina o le vevela i faailoga laʻau;
- general malaise, moe;
- o le leaga o le moe i le po, le mautonu.