Althingi Palemene


E mautinoa lava, o le toʻatele oi tatou ua faʻalogoina se igoa pei o le Falemene Althingi. O lenei mea e tulaʻi ai le fesili: i le a le atunuu o loʻo i ai? O loʻo iai i Iceland , lea e taʻua o le uluai atunuu Europa lea ei ai lana palemene.

Palemene Althing - talafaasolopito o le foafoaga

O le aso na fausia ai le Palemene o Iceland ua iloiloina i le aso 23 o Iuni, 930. O lenei atunuu o loʻo faʻaalia i se auala faʻapitoa mo le atinaʻe ona o le mea moni e motu ese le motu mai le konetineta o Europa. Ona o le tulaga faapitoa o le faafanua ma le tau, o Iceland e leʻi afaina i osofaiga a Roma ma osofaiga faalialia.

Mo se taimi umi na tumau ai le faatemokalasi a ituaiga i le atunuu. Sa manaʻomia le faʻaauau ona faʻaopoopo fonotaga lea na talanoaina ai mataupu eseese a le setete. Faafetai i lenei mea i Iceland, o le Palemene Althing na vave tulaʻi muamua nai lo le Europa atoa. O le mea moni o le igoa "Althing" ua faaliliuina mai Icelandic o se "fonotaga lautele". I le taimi muamua, e le gata o tulafono na faia i totonu o le palemene, ae na ia faia foi se galuega faa-faamasinoga: na ia taulimaina ni feeseeseaiga eseese. I le 1000 i luga o Althinga e le tele o palota sa filifili ai e talia le Kerisiano.

O le nofoaga o le palemene a Alting i na aso o le vanu lava lea o le Tingvellir , lea e tu i se mamao e 40 kilomita mai Reykjavik . Sa faia fonotaga seia oo i le 1799. Mai lenei vaitau, na taofi le faʻapotopotoga, ma na toe amata ai na o le 45 tausaga mulimuli ane.

I le vanu o Tingvellir o loʻo i ai le sami tele i Iceland, e taʻua o Tingvallavatn, o loʻo i luga o le pito o le papa o Lochberg. I le faaliliuga mai Icelandic, o lona uiga o le "papa o tulafono". E fesoʻotaʻi vavalalata ma le talafaasolopito o le Palemene Althingi, talu mai lenei nofoaga na faitauina ai tulafono ma faia lauga. I le 1944, na faia ai se faaiuga taua iinei, e pei o le faalauiloaina o le tutoatasi o Iceland mai Tenimaka.

Althingi Parliament Building

I le taimi nei, o le maota mamalu o le Palemene Althingi o loo i le ogatotonu o le laumua o Reykjavik i luga o le Lotoa Eysturvetjaur. O fonotaga na faia iinei talu mai le 1844. O le fale e patino i se tasi o vaaiga sili ona taua o Iceland, lea e le mafai e tagata tafafao maimoa ona le amanaiaina.

Palemene o se fale e lua fale, e pei o se fale na faʻaaogaina piliki piliki. O se faʻamafanafanaga faʻapitoa e tuʻuina atu i pupuni o se foliga o le semicircular. O le fale e teuteuina i le paʻu o agaga, lea e taua o tagata o Iceland - o se aeto, se tarako, se povi ma se tagata lauiloa ma se kalapu. E tutusa foi faailoga i luga o lima o le atunuu.

Ina ua faamanatu e le Palemene le Palemene lona 1000 tausaga, na tuuina mai e le Iunaite Setete se meaalofa - o se ata o Leif Eriksson, o le ua taʻua o le paionia Icelandic o Amerika. O ia o se avetaavale na asiasi atu i Amerika i Matu i le lima selau tausaga ao le i taunuu Christopher Columbus.

I le 1881, na i ai se isi mea iloga na tupu i le talafaasolopito o le faʻataʻitaʻiga a Icelandic - o le fausiaina o se isi fale palemene, e igoa ia Altinghis. O le fale e patino lea i se tasi o maa pito i leva i le atunuu.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

Faafetai i le mea moni o Alting Palemene o loʻo tu i le sikuea tutotonu o le Lotoa o Eysturvetjaur, e faigofie lava ona oʻo i ai. A e asiasia le laumua o Iceland, o tagata femalagaaʻi Reykjavik e masani ona latou masani i lenei fausaga faʻavae.

Afai e te manaʻo e asiasi i le vanu o le Tingvellir , i le nofoaga muamua o Alting Palemene, e mafai ona e mauaina i luga o se taavale poʻo se pasi mai Reykjavik. O le nofoaga o loʻo alu ese ai pasi o loʻo tu i le ogatotonu o le laumua. Ae e tatau ona manatuaina o le ala e galue na o le vaitau o le taumafanafana. Afai e te filifili e te alu i le taavale, e tatau ona e agai atu i le Auala 1 e ala i Mosfellsbaer. Ona mulimuli ai lea o le auala i le numera numera 35, lea e pasia e Tingvellir.