Rheumatism o se faʻafitauli pipisi o le faʻafesoʻotaʻi. O le togafitiga faʻaleagaina e aʻafia ai le gaioiga o le fatu, siama faʻasalaga, popole, ma le tele o isi faiga.
O le mafuaʻaga o le rūmāmati i togafitiga faʻaonapo nei o loʻo taʻua o faʻamaʻi eseese e mafua mai i le vaega A o le streptococci. O le genetis predisposition e fesoasoani i le atinaʻeina o le rūmāmati, ma e masani lava ona tupu pe a maeʻa faʻamaʻi faʻaleagaina o le nasopharynx (tonsillitis, tonsillitis, vevela, ma isi).
E talitonuina foi i le amataga o le faamai, o le matafaioi autu o loo faia e le aafiaga oona o le streptococcus. I se taimi mulimuli ane, e tulai mai se tali tuusaʻo: e pei o se numera o antigens i le mafuaʻaga o le faʻamaʻi e afaina ai foi le tino (muamua, o le fatu).
Faailoga masani o le rūmāmati
Faatasi ai ma:
- faateleina i le vevela o le tino (e oo atu i le 39 ° C ma luga);
- vaivaiga, afu, faateleina le vaivai, faaitiitia le fiaai;
- ulu o le ulu ma taligalu e mafai.
O nei faʻamaoniga e le mautonu, ma e masani lava mo le soona masani o le tino.
Faailoga o le rūmāmatika o le fatu
Rheumatism o le fatu (rheumatic carditis) o se gaioiga e le afaina lea e afaina ai le myocardium, ae o isi foi masini. O le sili ona lamatia o ituaiga uma o le rūmāmatika, aua e oʻo atu ai i maʻi ogaoga o le fatu. O loʻo faamatalaina i le:
- le mautonu, mafatiaga tiga i le itulagi o le fatu, e masani ona faʻaalia i le 3-4 aso;
- tachycardia;
- faamaualaloina o le toto (le taua);
- leo i totonu o le fatu.
Faailoga o le rūmatasi faʻatasi
O le fomaʻi faʻatasi o le rūmāmatika e aʻafia ai le fesoʻotaʻi vavave o sooga, faatasi ai ma suiga iloga. Ole rheumatism moni o sooga e masani lava ona fenumiai ma fomaʻi oona, ona o faʻamaoniga o faʻamaʻi e talitutusa, e ui lava e mafua mai mafuaʻaga eseese.
O faʻapogai autu o le rūmāmati o vae (lima, vae) e:
- ulutala muamua o sooga tetele (tulivae, tulivae, tauau, tapuvae);
- vaivai, tiga umi i totonu o vae;
- edema;
- faatapulaaina o le sologa lelei;
- vave vave faʻaalia ma le vave vave leʻaloa o faʻamaʻi, ma toe foʻi mai.
O faʻafitauli o le rūmatism o le tuilaine:
- faʻamalosi;
- Tigā tiga i le pito i lalo ma totonu o le taulaga;
- Aʻo amataina le faʻamaʻi, e mafai ona mafai ona faʻatapulaʻaina le malosi.
Pe a faatusatusa i vae, e tele lava ina le aafia tele le rumati. O faʻamaoniga uma o le rūmū e tulaʻi mai ona o le faʻaleagaina o le paʻu o le tino ma le faʻaogaina o meafaigaluega, ma o ponaivi e tumau pea e le afaina. O lagona loloto o le sooga o le sooga e leaga: a uma le togafitiga o le a toe faaleleia atoatoa galuega, o le leaga o le sooga ua mou atu.
Isi ituaiga o rūmatism ma a latou faailoga
Paʻu Rheumatism
E aliali mai lava i le ituaiga o fulufulu ma le gasegase laiti. Mo ia e sili ona taua:
- annular erythema - kulimi piniki mumu e le faʻafefe i luga aʻe o le paʻu ma e le o faʻatasi ma le tiga;
- nodal erythema - lanu mumu uliuli o ituaiga eseese e foliga mai i luga ae o le paʻu, e masani ona aliali mai i vae;
- Rheumatic nodules o faʻamaufaʻailoga laiti laiti e mafai ona faʻaalia i le tino atoa.
Rheumatic fever
E leʻo se ituaiga eseese o le faʻamaʻi o se faʻalavelave, o loʻo faʻaalia i lona talaaga. E foliga mai:
- puupuu le manava;
- tiga i le sternum, faʻateleina i musumusuga;
- mago vaivai;
- i tulaga ogaoga-o le faamutaina o le manava i le itu ua aafia.
O isi totoga ma suauu rheumatism e le masani. O nisi taimi e mafai ona maua se faasinomaga i le rūmāmū muscular, lea e le o nofoia, alu ese maso o le maso ma le le atoatoa o le gaioiga, ae o na faailoga e masani lava ona fesootaʻi ma liʻo o mea faʻafitiu ma le tino. O le tino o le rheumatism e matua afaina lava.